Javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji samostalno ne stječu financijska sredstva nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga.
Cijevi javne nabave:
- kratkoročni ili primarni: racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava
- dugoročni ili sekundarni: sprječavanje korupcije i kriminala, pozitivni utjecaj na gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje (poticanje tržišnih natjecanja, promicanje izvrsnosti), unapređivanje upravljanja javnim financijama, očuvanje okoliša, pravna sigurnost i drugo.
U javnoj nabavi susreću se dva bitna segmenta državne ekonomije: javni sektor kao naručitelj i privatni sektor kao ponuditelj.
Javni naručitelji u Republici Hrvatskoj mogu biti:
- državna tijela Republike Hrvatske
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, a koje nemaju industrijski ni trgovački značaj
- udruge koje su osnovale državna dijela ili jedinice lokalne samouprave
U Republici Hrvatskoj područje javne nabave regulira Zakon o javnoj nabavi (NN90/11), koji je uvelike uzeo u obzir odredbe prava Europske Unije u području javne nabave. Ovim se zakonom uređuju:
- postupci javne nabave svih vrijednosti, u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama
- nadležnosti tijela nadležno za sustav javne nabave i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
- pravna zaštita u svezi s postupcima javne nabave
